| |
NEWSLETTER - 13.08.2006.
U našem posljednjem javljanju iz srednje Dalmacije, predstavljamo Vam destinacije koje do sada nismo imali zastupljene na našem portalu, a središnje mjesto zauzima grad Solin. Zbog kvalitete i bogatstva sadržaja odlučili smo mu dodijeliti i zasebnu poziciju na našoj interaktivnoj karti gradova Hrvatske.
Izuzev Solina i Salone, nije bilo nekakvih velikih iznenađenja i turističkih atrakcija, samim tim što smo već ranije obišli sve veće i značajnije turističke točke na tom području, pa neće biti potrebe da oduzimamo Vaše vrijeme s dugim hvalospjevima dolje navedenih destinacija, kao što smo to činili u posljednjih nekoliko newslettera.
Ionako će fotografije reći "više od riječi". :)
ANTIČKA SALONA, KAŠTELI LUKŠIĆ I KAMBELOVAC
Jedan od najznačajnijih i najspektakularnijih arheološko-povijesnih lokaliteta na području Hrvatske je antička rimska Salona. Kao jedan od izuzetaka u pogledu arheološkog turizma, doista je i spektakularno uređen, te je pravi izuzetak i biser. Salona predstavlja uzor svim ostalima kao ogledni primjer kako treba biti uređeno jedno arheološko nalazište. Mada bi u skladu s našom hrvatskom tradicijom mnogi sada počeli tražiti izgovore (jer je to uvijek najlakše), tipa "pa naše nalazište nema toliku povijesnu važnost", što često nema mnogo veze s turističkim interesom.
Činjenica je da bez uređenja i kvalitetnih informacija nema niti interesa ljubitelja ovog tipa kulturnog turizma, kao da mnoge naldežne turističke djelatnike mnogo niti ne zanima. Na sreću sa Salonom nije tako. Ne samo da je nalazište vrlo uredno, čisto i uređeno za obilazak, nego su informacijske ploče toliko precizne i detaljne, da Salona parira i najvećim svjetskim arheološkom nalazištima koje smo do sada posjetili.
Kao i svugdje kod nas, nemoguće je da se ne pojavi i koji apsurd, jer bez toga kao da nema hrvatskog turizma. Bili smo svjedoci kako naplata ulaznica ne vrijedi za sve posjetitelje, što zamjeramo upravi nalazišta i djelatniku koji je za to zadužen. Ako se uredno prošetate nalazištem praveći se da ne vidite zaposlenike, Salona neće imati mnogo koristi od Vas, ali ni vi troška pri obilasku. Ukoliko pak uđete u info centar, obavezno će Vam naplatiti i ulaznicu i vodič na engleskom jeziku jer je na domaćem "nestalo", no mi u to ne vjerujemo. Kako djelatnici potcjenjuju domaće turiste, misle da će biti vrlo mudri ako letke ili kataloge štampaju samo na stranim i neslavenskim jezicima.
Što se tiče Kaštela, najljepši među sedam spojenih naselja je Kaštel Lukšić. Nakon što smo posljednjeg dana prošli kroz sve Kaštele, divili smo se koliko je truda i muke uloženo da bi se ovo naselje izdignulo iznad ostalih Kaštela, među kojima mnogi predstavljaju ruglo i sramotu ovog dijela Dalmacije. Očigledno su pravi ljudi na pravim mjestima da bi barem donekle uspjeli popraviti prosjek.
http://www.destinacije.com/date.asp?lang=en&datum=27.05.2006.
PODSTRANA, ŽRNOVNICA, STOBREČ, TE KAŠTELI SUĆURAC I GOMILICA
Što se tiče naselja koje smo posjetili ovog dana, iz gornjeg naslova jedino bi mogli izdvojiti Žrnovnicu. Slikovito mjesto u unutrašnjosti, čiji su veliki turistički potencijali još uvijek skriveni i neuređeni, no zasigurno će u skoroj budućnosti to biti jedna od točaka koja će biti zapaženija na tom području. Ostala mjesta nam nisu previše ostala u sjećanju prilikom obilaska, što govori o njihovoj prosječnosti ili standardiziranosti turističke ponude, te se svojim uređenjem ili izgledom nisu posebno izdvojili od nezanimljive sredine.
Sada bismo mogli reći nešto više o tužnoj slici Kaštela koja se ponavljala iz dana u dan našeg obilaska. Nemoguće je reći da smo se našli na krivom mjestu i u krivo vrijeme, pa smo si zato stvorili lošu sliku o Kaštelima koji se nekima vrlo dopadaju (možda onima koji su se uklopili u mjesno sivilo). Činjenica da smo Kaštele postepeno obilazili čak četiri dana i da smo sličnu sliku zaticali ulazeći iz jednog u drugi, govori nam da se ipak ne radi o slučajnosti i "lošem danu".
Doista je nemoguće navesti sve minuse i sjetiti se svih detalja prilikom obilaska, no onako po sjećanju, ako se slučajno odlučite u jednom danu proći kroz sve Kaštele, evo što možete zateći pri svom obilasku:
- lokalna mladež (za koju ne možemo utvrditi na čemu su) možda će Vam pokušati naplatiti 20 eura za ulazak u neki od ruševnih kaštela za koje smatraju da su u njihovom vlasništvu i u kojima su često skladišta krupnog otpada
- domaći alko-kroneri će Vam se obratiti tražeći nekoliko kuna za "kruh" ili nešto od artikala prijeko potrebnih za preživljavanje
- mnogi mještani će ostati zaprepašteni što ste u obilasku baš njihovog mjesta i čuditi se što fotografirate ili zagledate u ruševne povijesne građevine (neki su od njih čak bili u strahu da smo mogući budući provalnici u njihov stan - pa zar tako izgledamo?)
- nekada poznate plaže sada su domaći jad i bijeda, te najčešće predstavljaju središnji dio mjesta između prljavo-masnih lučica i odlagališta otpada
- pokušate li se snaći po nazivima ulica, to Vam neće tako lako uspjeti jer je samo oko 10% mještana stiglo promjeniti nove nazive ulica (kućni brojevi se nisu mijenjali), tako da cijela mjesta imaju nazive ulica postavljene još prije 20 godine ili više, pa se s pravom onda pitamo čemu mijenjanje naziva ulica
- lako možete ući u sukob ili u neugodnu situaciju s djecom iz doma za nezbrinutu mladež u jednom od Kaštela
- najveće kulturno-povijesne ili prirodne atrakcije ili su zatvorene ili nedostupne za oči znatiželjnika, iz raznoraznih razloga
S obzirom da ružne uspomene pokušavamo zaboraviti što prije, a sjećanja već pomalo blijede, nema smisla pokušavati se sjetiti još više detalja koji su obilježili ovo područje, te smatramo kako je ovo i više nego dovoljno da se pojedinici odluče za obilazak ili ne obilazak Kaštela. No možda potakne lokalne mještane ili ljude kojima su Kašteli dani na upravljanje, kako bi neke od stvari napokon pokrenuli i doveli svoju destinaciju barem u nekakvo normalno stanje, no čini nam se da je to za sada "nemoguća misija".
http://www.destinacije.com/date.asp?lang=en&datum=28.05.2006.
MUZEJI SPLITA I OKOLICA, SOLIN
Jedan od očiglednih pokazatelja kulturnog napretka i razvijenosti pojedinog grada je broj i kvaliteta njegovih muzejskih- galerijskih institucija. Već ranije mnogo nahvaljeni Split možemo sada pohvaliti i u ovom segmentu. Visok broj kvalitetnih muzeja koji imaju vrlo široki raspon djelatnog vremena, su za svaku pohvalu i svrstavaju Split na drugo mjesto u nas (odmah iza Zagreba, naravno). Splitu po tom pitanju nije ravan niti Dubrovnik, koji uvjerljivo ostaje iza i svojom niskom kvalitetom ne predstavlja baš neki "muzejski grad", za kakvog se često voli prikazivati. Prije bismo mogli reći za Split da je muzejski grad jer je pokazao mnogo više truda, sluha ali i turističkog duha na tom području.
Pod okolicom grada Splita smo uvrstili periferna naselja, sa pretežno župnim crkvama i pripadajućim sakralnim objektima, te ostalim turističkim atrakcijama na istim lokacijama. Za najatraktivniju lokaciju na rubnim dijelovima grada smatramo ostatke antičkog vodovoda, te gradsko groblje Lovrinac. Na žalost, činjenica je da ćete rimski vodovod odlično vidjeti prilikom vožnje gradskom obilaznicom između Solina i Splita, no ukoliko pokušate doći skroz do njega, možete izgubiti mnogo vremena i živaca. No doista se isplati potruditi.
Osim na prvom linku (fotografije od 27.05.) jedan dio Solina možete vidjeti i ovdje. Jedno od najljepših svetišta koje smo do sada obišli u nas i vrlo lijepo središte samog mjesta, ne otkriva baš da se radi o velikom gradu koji se svojim širenjem spojio sa Splitom. Sami centar je uspio zadržati draži malog i još uvijek donekle mirnog mjesta koje kao da je mnogo kilometara udaljeno do velegrada. Prekrasni prirodni ambijent upotpunjuju bogata nalazišta iz rimskih vremena, kao i slikoviti krajolik doline rijeke Jadro. Šteta što je sami izvor iako zaštićen, nedostupan šetačima, izletnicima i ljubiteljima prirode. To je ujedno i jedina ozbiljnija zamjerka koju bismo mogli uputiti Solinu.
http://www.destinacije.com/date.asp?lang=en&datum=29.05.2006.
Još nekoliko zanimljivih i lijepih fotografija:
http://www.destinacije.com/wallpapers.asp?lang=en&folder=Slike/Wallpapers/2006
Ukoliko niste primili naš prošlotjedni newsletter (Trogir i otok Čiovo), isti možete pročitati na sljedećem linku:
http://www.destinacije.com/newsletter.asp?lang=en&datum=30.07.2006
U našem idućem javljanju nastavljamo sa Hrvatskim Zagorjem!
|
|
